Studenti roditelji u Srbiji, zemljama Zapadnog Balkana i u zemljama Evropske unije, za koje mnogi stanovnici Balkana pa čak i stanovnici bivših jugoslovenskih država Hrvatske i Slovenije koje su postale članice EU smatraju da Eu ima visoki standard socijalne inkluzije stanovnika, pripadaju kategoriji nezaposlenih lica koja su idealna za socijalna istraživanja, bez posebnih finansijskih beneficija koje bi bile veće u odnosu na roditeljske i dečje dodatke za druge kategorije stanovnika poput nezaposlenih lica, lica u radnom odnosu, socijalno ugroženih itd.

Potrebno je uskladiti studentske obaveze kada si i roditelj foto: pixabay
Prava i mogućnosti studenata roditelja u Republici Crnoj Gori
Podaci o statusu studenata roditelja, do kojih je došao portal „Akademska beba„ u Republici Crnoj Gori, koja je do sredine 2006. godine bila u državnoj zajednici sa našom zemljom, zahvaljujući odgovorima Nevladinog udruženja „Roditelji„ iz Podgorice, Uprave za statistiku Crne Gore „Monstat„, izjave jedne bivše studentkinje majke iz Podgorice, Opštine Budve, Zajednice opština Crne Gore, Ministarstva javne uprave Crne Gore, Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice i Ministarstva rada i socijalnog staranja Crne Gore pokazuju sledeće stanje stvari na polju socijalne inkluzije studenata roditelja u društvu, a pritom je važno istaći da za razliku od člana 107 aktuelnog zakona o visokom obrazovanju u Srbiji, koji jasno određuje vremenski period mirovanja prava i obaveza studenata zbog roditeljskih obaveza, član 103 aktuelnog zakona o visokom obrazovanju u Crnoj Gori ne definiše jasno vremenski period odsustva studenata sa fakulteta zbog roditeljskih obaveza. Nevladino udruženje „Roditelji„ osnovano je 2011. godine u Podgorici, a sa radom je počelo 2012. godine. O finansijskoj podršci studentima roditeljima u Crnoj Gori za naš portal govorila je Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji„ i tom prilikom kazala je sledeće:
„Nažalost, nemamo puno podataka u ovoj oblasti. Većina naših aktivnih članova je bila upravo u tom životonom periodu kada smo osnovali udruženje i krenuli sa aktivnostima. Sada smo malo stariji. Mi nemamo kao zemlja nikakve mehanizme podrške porodici, osim 109 odnosno 130 eura naknade za novorođenčad, a neke od opština daju određene poklon pakete ili novčanu pomoć. Za nezaposlene ili roditelje studente isplaćuje se mjesečna naknada od oko 80 eura ali samo za jednog od njih i do prvog rođendana djeteta„. U članku koji nam je poslala Kristina Mihailović iz Udruženja „Roditelji„ iz Podgorice, a koji je objavljen na sajtu sos.roditelji.me piše sledeće:
U Crnoj Gori jedan od roditelja može ostvariti pravo na mjesečnu naknadu po osnovu rođenja djeteta do navršene jedne godine života, ukoliko se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i student, a u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
„Visina naknade po osnovu rođenja djeteta iznosi 79,03 eura mjesečno.
Zahtjev za naknadu zarade po osnovu rođenja djeteta potrebno je predati Centru za socijalni rad, uz sledeća dokumenta:
Kopije ličnih karata oba roditelja;
Uvjerenje o mjestu prebivališta roditelja;
Uvjerenje o nezaposlenosti iz Zavoda za zapošljavanje;
Dvije kopije izvoda iz matične knjige rođenih za dijete;
Kopija otpusne liste od izabranog ljekara, ukoliko ovo pravo ostvaruje majka.
Ovo pravo ne isključuju druga davanja iz socijalne i dječje zaštite što znači da pravo na mjesečnu naknadu u istom iznosu imaju i korisnici materijalnog obezbjeđenja porodice, lične invalidnine, tuđe njege i pomoći…
Ukoliko je zahtjev predat u roku od 30 dana od porođaja, isplata naknade teče od dana porođaja, a ukoliko je zahtjev predat poslije navedenog roka, naknada se isplaćuje od dana podnošenja zahtjeva Centru za socijalni rad.
Roditelj koji se nalazi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ne može ostvariti pravo na naknadu po osnovu rođenja djeteta ukoliko podnese zahtjev po isteku vremena za koje bi mu pripadalo pravo na naknadu„-piše u članku objavljenom natom crnogorskom sajtu. Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore „Monstat„ iz 2018. godine, broj rođenih beba iznosio je 7264, a od tog broja 3771 dečak i 3493 devojčica, dok su od tog broja 1114 beba rodile majke starosti od 20 do 24 godine, a 2280 beba su rodile majke starosti od 25 do 29 godina. Uzimajući u obzir činjenicu da neke od ovih mladih žena imaju studentski status, a da Crna Gora kao najmanja država Zapadnog Balkana ima oko 600.000 stanovnika, ove brojke bi trebalo da upozore crnogorske vlasti da posvete više pažnje studentima roditeljima, koji su najvažniji nosioci demografske obnove zemlje. Dvadesetosmogodišnja Crnogorka B.M. studirala je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Nikšiću i u međuvremenu se udala i rodila dete. Za naš portal govori o finansijskoj pomoći koju je od Republike Crne Gore dobila za svoje prvo dete:
„Iako sada već nisam aktivan student jer se ne vodim u fakultetskoj evidenciji na spisku studenata, a nisam još diplomirala, pre dve godine sam se udala i rodila dete. Od glavnog grada Podgorice, gde imam prebivalište, sam kao poklon za rođenje deteta dobila 100 evra, a ta suma novca samo neke stvari može da zadovolji poput kupovine pelena i odeće za dete, dok sam od države dobila 80 evra jer radim van radnog odnosa i nisam zbog toga imala pravo na porodiljsko odsustvo. Međutim, ja sam sada samohrani roditelj jer sam se razvela zbog bračnih problema, a sud je mom bivšem suprugu odredio alimentaciju u iznosu od 100 evra mesečno, ali ja taj novac ne dobijam. Nažalost i takve stvari kao društveni fenomeni se događaju„–naglašava naša sagovornica. O tome šta na republičkom nivou Crne Gore kao zemlje koja ima najmanji broj stanovnika na Zapadnom Balkanu u kontekstu populacione politike treba promeniti, naša sagovornica ističe:
„Definitivno, neophodno je da se svi samohrani roditelji, mladi bračni parovi koji planiraju porodicu i studenti roditеlji u Crnoj Gori udruže kao nvo organizacija čiji bi fokus bio na borbi za mere populacione politike i da neumorno i na svakodnevnom nivou traže dijalog sa Vladom Crne Gore i institucijama EU u Podgorici jer smatram da je jednokratna pomoć od 1000 evra za prvo dete, povoljni stambeni krediti za mlade bračne parove sa iznosom kamate od 50 evra mesečno samo jedan deo polulacionih mera koje su preko potrebne Crnoj Gori jer imamo kapacitet za minimalno 1.000.000 stanovnika, a samo energija mladih ljudi i snaga crnogorske porodice može da pruži demografski kapacitet Crnoj Gori„-istakla je B.M. na kraju razgovora. Opština Budva na čijem je čelu gradonačelnik Marko Bato Carević koji se javno odriče svojih plata, zarađenih od te funkcije, koje potom daje u humanitarne svrhe, predstavlja dobar primer na nivou lokalnih samouprava Crne Gore na polju finansijskih davanja za socijalnu i dečju zaštitu, a među korisnicima istih se mogu naći i studenti roditelji iz Budve:

Budva foto: pixabay
„ Iz Budžeta Opštine Budva za tekuću 2019. godinu je opredijeljeno za materijalna davanja iz socijalne i dječje zaštite ukupno 130.000 €, a za novčane naknade za novorođenu djecu je do sada isplaćeno 51.900 € za 173 porodice (odnosno podnosioce zahtjeva) „-izjavila je za naš portal rukovodilac Sektora za zdravstvenu i socijalnu zaštitu u Opštini Budve Mira Gregović. Inače, o pravnoj regulativi na osnovu koje lokalne samouprave u Crnoj Gori isplaćuju finansijsku pomoć porodicama, među kojima ima i studenata roditelja, za naš portal govori Ivana Nedović, koja je zadužena za društvene delatnosti i odnose sa javnošću u Zajednici opština Crne Gore:
„ Zakonom o lokalnoj samoupravi utvrđeno je da opština “ u skladu sa mogućnostima, učestvuje u obezbjeđivanju uslova i unapređenju djelatnosti: zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zapošljavanja i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo i vrši prava i dužnosti osnivača ustanova koje osniva u ovim djelatnostima, u skladu sa zakonom.Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti utvrđeno je da država obezbjeđuje ostvrivanje prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite, dok opštine “u skladu sa mogućnostima” vrše ove poslove. U članu 59 Zakona utvrđeno je da opština može, u skladu sa materijalnim mogućnostima, obezbijediti materijalna davanja iz dječje zaštite, kao što su: pomoć za novorođeno dijete; pomoć za nabavku školskog pribora i druga materijalna davanja. Bez obzira na takve zakonske odredbe, kako bi izašli u susret potrebama građana, opštine pružaju ili učestvuju u pružanju usluga i davanja iz ove oblasti. Skupština opštine donosi Odluku o pravima iz socijalne i dječje zaštite, kojom se, između ostalog, utvrđuje prvo iz dječije zaštite, a koje se odnosi na dodjelu:
– utvrđenog novčanog iznosa za novorođeno dijete ili
– poklon paket za novorođeno dijete, u vrijednosti utvrđenoj Odlukom„-istakla je naša sagovornica. Činjenicu da u Crnoj Gori postoje studenti roditelji, koji na demografskom nivou države nisu prepoznati kao posebna kategorija nezaposlenih lica, potvrđuje i saopštenje koje je našem portalu poslato iz Rektorata Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice, koji predstavlja najpoznatiju privatnu visokoškolsku instituciju u Crnoj Gori:
„Obavještavamo Vas da smo imali više zahtjeva za zamrzavanje godine ili oslobađanje prisustva nastavi, zbog trudnoće i/ili odgajanja djeteta. Svi fakulteti su izlazili u susret njihovim zahtjevima, shodno važećim pravilnicima„-stoji u saopštenju, poslatom našem portalu iz Rektorata Univerziteta Donja Gorica iz Podgorice.Osvrtajući se na finansijsku podršku porodicama sa decom na lokalnom nivou, za naš portal govori Jadranka Vukčević iz Ministarstva javne uprave Crne Gore:
„Opštine u skadu sa članom 27 Zakona o lokalnoj samoupravi (,,Službeni list Crne Gore“, 2/18 i 34/19), kojim je propisano da, opština u skladu sa mogućnostima učestvuje u obezbjeđivanju uslova i unapređenju djelatnosti zdravstvene zaštite, obrazovanja, socijalne i dječje zaštite, zapošljavanja i drugih oblasti od interesa za lokalno stanovništvo donose Odluke o isplati jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta . Na osnovu zahtjeva korisnika ovog prava donosi se rješenje o isplati novčane pomoći„–istakla je naša sagovornica. O finansijskoj pomoći na republičkom nivou za studente roditelje u Crnoj Gori za naš portal govori načelnik Direkcije za drugostepeni postupak u Direktoratu za socijalno staranje i dečju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Crne Gore Goran Mišković:
„ U oblasti socijalne i dječje zaštite Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti (“Sl.list CG”,br.27/13,1/15,42/15,47/15,56/16,66/16,1/17,31/17.42/17 I 50/17) propisana su i prava na materijalna davanja iz dječje zaštite, koja se odnose i na studente koji su postali roditelji tokom studiranja, bez obzira na njihove prihode:
–članom 41 navedenog zakona propisano je pravo na naknadu za novorođeno dijete tj. jedan od roditelja može ostvariti pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete. Zahtjev za naknadu se može podnijeti do navršene jedne godine života djeteta i ona sada iznosi oko 110,00 eura.
-članom 54 navedenog zakona propisano je da pravo na mjesečnu naknadu po osnovu rođenja djeteta može ostvariti i student, do navršene jedne godine života djeteta. Mjesečni iznos naknade je oko 80,00 eura.
–u slučaju procjene nadležnog centra za socijalni rad studentu, kao i drugom korisniku prava iz socijalne i dječje zaštite može se opredijeliti jednokratna novčana pomoć u skladu sa materijalnim mogućnostima budžeta. Navedene naknade, kao i druga materijalna davanja usklađuju se polugodišnje sa kretanjem troškova života i prosječnom zaradom zaposlenih na teritoriji Crne Gore. Pravo se ostvaruje do navršene jedne godine života djeteta,a počinje teći od rođenja djeteta ukoliko je zahtjev podnijet od tada. Ako se zahtjev ne podnese odmah po rođenju djeteta, pravo na tu mjesečnu naknadu teče od podnošenja zahtjeva do isteka vremena do kada dijete napuni godinu dana života.Poslije isteka vremena od godinu dana od rođenja djeteta zahtjev za naknadu se ne može podnijeti„-ističe na kraju naš sagovornik.
Prava i mogućnosti studenata roditelja u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine
Podaci o statusu studenata roditelja u Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, zahvaljujući izjavi sadašnje studentkinje majke iz Bijeljine, Gradu Istočnom Sarajevu, Gradu Tuzli, Fakultetu bezbednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske, Gradu Mostaru, Prirodno matematičkom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Opštini Istočnom Novom Sarajevu, Gradu Trebinju, Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne zaštite hercegovačko-neretvanskog kantona i Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informatičko društvo Republike Srpske, čiji su odgovori poslati našem portalu, stanje socijalne inkluzije studenata roditelja izgleda na sledeći način. Profesorka engleskog jezika i studentkinja master studija na modulu „Jezik, književnost, kultura„ na Filološkom fakultetu u Beogradu Jelica Đurić iz Bijeljine za naš portal ispričala je svoje iskustvo:

Jelica Đurić sa svojom ćerkom i ćerkinom drugaricom foto: privatna arhiva
„ U ulozi majke ostvarila sam se 2018. godine. Dobila sam od države iznos od 1000 km jer sam tad bila u radnom odnosu, svako ko je zaposlen u vrijeme rođenja djeteta, dobija novčani iznos. Isti varira od ustanove do ustanove,a ja sam kao zaposlenik srednje škole dobila 1000 km. Potrebno je samo dostaviti sekretaru škole ovjerenu kopiju rodnog lista novorođenčeta i on to šalje Ministarstvu. Tom prilikom sam iz budžeta Republike Srpske dobila jednokratni novčani iznos od 250,00 konvertibilnih maraka, kao pomoć za opremu novorođenčeta. Da bih ostvarila ovo pravo, obratila sam se Centru za socijani rad, u mjestu prebivališta, Grad Bijeljina. Prilikom prijave za navedenu pomoć, potrebno je predati sljedeću dokumentaciju: fotokopije ličnih karata roditelja, ovjerena kućna lista, rodni list novorođenčeta i bankovni račun na koji će se uplatiti novčana sredstva. Rok za podnošenje je godinu dana od dana rođenja djeteta. Novac je isplaćen za manje od 2 mjeseca. Inače, i beba i ja imamo prebivalište na teritoriji grada Bijeljina. Naša lokalna samouprava ne izdvaja apsolutno nijednu konvertibilnu marku u vidu pomoći za opremu novorođenčeta. Svakako sam zahvalana na novcu koji smo dobili iz budžeta Republike Srpske, iako znamo da je taj iznos minimalan i da je prosto nemoguće kupiti potrebno za jednu bebu, uzevšu u obzir visoke cijene opreme, higijene, hrane i ostalo„–istakla je naša sagovornica. Kada se radi o izdvajanju finansijske pomoći studentima roditeljima na nivou lokalnih samouprava Republike Srpske za naš portal govori Nada Badnjar iz uprave Grada Istočnog Sarajeva:
„Grad Istočno Sarajevo isplaćuje 60 000,00 km za studente prvog ciklusa studija, a 10 000,00 km za studente drugog i trećeg ciklusa studija. Što se tiče roditeljskog dodatka za novorođene bebe Grad ne isplaćuje novac. Grad u svom sastavu ima šest opština (Sokolac, Pale, Istočni Stari Grad, Istočno Novo Sarajevo, Istočna Ilidža i Trnovo), koje vrše isplaćivanje novca roditeljima za novorođene bebe iz svog budžeta„-naglasila je naša sagovornica. Tragom te informacije kontaktirali smo Opštinu Istočno Novo Sarajevo, a Tamara Rakanović iz Kabineta načelnika Opštine prosledila je našem portalu sledeću izjavu:
„Opština Istočno Novo Sarajevo kontinuirano djeluje na poboljšanju populacione politike na lokalnom nivou. O tome svjedoče mjere i aktivnosti koje se sprovode iz godine u godinu. Naime, među prvim značajnijim mjerama ističe se uvođenje Pravilnika o raspodjeli sredstava za podršku pronatalitetnoj politici Opštine Istočno Novo Sarajevo koji je usvojen u junu mjesecu 2014. godine. Navedeni Pravilnik obuhvata jednokratnu novčanu pomoć za sufinansiranje troškova jedne procedure asistirane reprodukcije (vantjelesne oplodnje) i jednokratnu novčanu pomoć za svako novorođeno dijete. Kako bi se što bolje radilo na poboljšanju ukupne populacione politike 2018. godine vrši se proširenje navedenog Pravilnika novom stavkom, koja obuhvata jednokratnu novčanu pomoć za porodice sa četvoro i više djece. U početku primjene Pravilnika iznos za svako novorođeno dijete bio je 100 km. Međutim, krajem 2015. godine došlo je do izmjene Pravilnika u tom dijelu gdje dolazi do promjene iznosa koji do danas ostaje nepromenjen. Pravilnik podrazumijeva sljedeće mjere:
Sufinansiranje troškova (istoj osobi) samo za jednu proceduru asistirane reprodukcije-vantjelesne oplodnje u iznosu od 2.000 km. Visina novčane pomoći za prvo dijete iznosi 100 km. Visina novčane pomoći za drugo dijete iznosi 200 km. Visina novčane pomoći za treće ( i svako naredno dijete) iznosi 400 km. Visina novčane pomoći za sve majke koje imaju 4 ili više djece od kojih je najmanje dvoje maloljetno, u mjesečnom iznosu je 150 km. Napominjemo, prve četiri stavke Pravilnika obuhvataju jednokratnu novčanu pomoć, dok se peta stavka donosi Rješenjem na jednu godinu. Za mjere pronatalitetne politike u Opštini Istočno Novo Sarajevo isplaćeno je 17.600 km u 2014. godini, 13.500 km u 2015. godini, 34.060 km u 2016. godini, 33.000 km u 2017. godini, 44.600 km u 2018. godini i 40.000 km u 2019. godini„-stoji u saopštenju Kabineta načelnika Opštine Istočno Novo Sarajevo. U poređenju sa zakonom o visokom obrazovanju Republike Srbije i Republike Crne Gore, načelnica Odeljenja za informisanje i promociju u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske Sanda Desnica kazala je za naš portal da u zakonu o visokom obrazovanju Republike Srpske nema stavki koje se odnose na oblast studenata roditelja. Tim povodom su iz studentske službe Prirodno matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci za naš portal saopštili sledeće:
„Vezano za Vaš email koji ste slali za broj studenata koji su tražili odsustvo radi trudnoće i njege djeteta. Mi za školsku 2019/2020 nemamo još nikoga da je tražio mirovanje iz tih razloga. Vjerovatno ima studenata koji su se ostvarili na tom polju, ali nam se nisu obraćali zahtjevom„. Sa druge strane za naš portal Radoslav Ivaniš iz studentske službe Fakulteta bezbednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci saopštio je sledeće:
„ Od osnivanja Fakulteta bezbjednosnih nauka (mart 2017. godine) imali smo jedan zahtjev ovog tipa.U akademskoj 2019/20. godini na Fakultetu bezbjednosnih nauka Univerziteta u Banjoj Luci nismo imali zahtjeve ovog tipa„. Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da studenti roditelji postoje kao populaciona kategorija u Republici Srpskoj i da kao takva kategorija trebaju imati određenu socijalnu zaštitu. O finansijskoj pomoći studentima roditeljima, koji se u Republici Srpskoj kategorizuju kao nezaposlena lica za naš portal govori službenica za odnose sa javnošću u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Jelena Vujić:
„Zakon o dječjoj zaštiti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 114/17,122/18) i zakon o socijalnoj zaštiti (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 97/12, 90/16, 94/19)su isti za sve građane Republike Srpske i svi pod istim uslovima ostvaruju prava. Studentkinje koje postanu majke, ako su nezaposlene imaju pravo na materinski dodatak (kao i svaka druga nezaposlena žena) u iznosu 405,00 km godinu dana ili 18 mjeseci ako se rode blizanci. Više o pravima možete pronaći u navedenim zakonima„. O meri u kojoj Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske finansijski pomaže studente roditelje iz Republike Srpske za naš portal govori službenica za odnose sa javnošću u tom ministarstvu Mirela Vujatović:
„Ministarstvo porodice, omladine i sporta u skladu sa Zakonom o dječijoj zaštiti na ime pronatalitetne naknade isplaćuje jednokratnu novčanu nakandu svim majkama koje u tekućoj godini rode treće odnosno četvrto dijete. Na ostvarivanje ove naknade nema uticaja materijalni status porodice, tako da je ovo jedna tipična pronatalitena materijalna mjera, koja je kao takva naišla na prihvatanje u društvu. Ministarstvo porodice, omladine i sporta je za ove namjene u periodu 2006-2018. godina izdvojilo oko 10.000.000,00 km. Kao što je navedeno, ova naknada se isplaćuje svim majkama bez obzira na socijalni status, a Ministarstvo porodice, omladine i sporta nema programe koji bi se odnosili samo na studente-roditelje. Ministarstvo, takođe, pruža podršku mladim bračnim parovima koji obezbijede prvu stambenu jedinicu, dodjeljujući subvencije kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove u vidu jednog procentnog poena kamatne stope. Svim mladim bračnim parovima koji ispunjavaju osnovne uslove konkursa: da imaju do 35 godina starosti u momentu podizanja kredita, državljanstvo Republike Srpske i da su podigli kredit iz kreditnih sredstava IRB putem neke od komercijalnih banaka, Ministarstvo porodice, omladine i sporta odobrava subvenciju koja iznosi 1 procentni poen kamatne stope, isplaćuje se na mjesečnom nivou i važi do kraja otplate kredita. Konkurs za subvencije se raspisuje jednom ili dva puta godišnje. Od naredne godine Vlada Republike Srpske uvodi novi set mjera podrške porodici, roditeljima i mladim ljudima koji će se ogledati u usklađivanju rada i roditeljstva, olakšavanju rješavanja stambenog pitanja i zapošljavanja mladih, kojima bi na taj način bilo olakšano formiranje porodice„. O pomoći studentima roditeljima sa prebivalištem u Trebinju (Republika Srpska) za naš portal govori samostalna stručna saradnica za dečju zaštitu i humanitarna dela u upravi Grada Trebinja Lana Tanasijević:
„Naime Grad Trebinje do sada nije imao program koji se direktno tiče studenata-roditelja, niti pomenuti roditelji imaju neki poseban tretman na nivou lokalne zajednice. Međutim kao odvojena kategorija imaju veliku podršku Gradske uprave.
Među programima koji se tiču pronatalitetne i obrazovne politike, ističemo
– novčanu naknadu za novorođenu djecu
Radi se o novčanoj naknadi koju dobija svako novorođeno dijete čiji jedan od roditelja ima prebivalište na području grada Trebinja, a cenzusi iznosa su od 150,00 km do 2.400,00 km u zavisnosti od redoslijeda rođenja djeteta i radno-pravnog statusa roditelja. Roditelji koji su redovni studenti se u ovoj Odluci tretiraju kao nezaposlena lica, što samim tim obezbjeđuje veći novčani iznos doznake. Odluke se donose na godišnjem nivou i to od 2014. godine, od kada u predmetnoj dokumentaciji je evidentiran jedan ili dva slučaja gdje je jedan od dva roditelja redovan student.
– redovne stipendije
To je jedan od programa stipendiranja redovnih studenata pod određenim kriterijumima.
Kategorija koja se uzima u obzir kod dodjele redovnih stipendija su članovi domaćinstva, gdje se u kućnoj listi navode i djeca studenta, a više članova domaćinstva je prednost pri konkurisanju. Grad Trebinje nema Odluku o roditeljskom dodatku i takva kategorija ne spada u nadležnost lokalne samouprave, iako je 2017. postojala Odluka Gradonačelnika o materinskom dodatku koja je bila na snazi do izmjene Zakona o dječijoj zaštiti kojom se iz Fonda dječije zaštite obezbjeđuje 405,00 km svakoj nezaposlenoj majci, a izdvajanja sa lokalnog nivoa su bila do 150,00 km. Da li se majke-studenti tetiraju kao nezaposlene možete provjeriti u lokalnim Centrima za socijalni radi ili u Fondu dječije zaštite. Ono što je bio uslov pri dobijanju ove naknade je da je majka provela 6 mjeseci na Zavodu za zapošljavanje RS prije rođenja djeteta, što samim tim isključuje redovno studiranje. U međuvremenu pomenuti Zakon je izmjenio uslove„. Kada govorimo o finansijskoj pomoći studentima roditeljima iz Federacije Bosne i Hercegovine, za naš portal su izjave stigle iz uprave Grada Tuzle, uprave Grada Mostara i Ministarstva rada, zdravstva i socijalnog staranja hercegovačko-neretvanskog kantona. Pomoćnica gradonačelnika Tuzle mr sci. Asja Redžić za naš portal govori o finansijskoj pomoći koju Tuzla kao lokalna samouprava daje svojim stanovnicima, među kojima ima i studenata roditelja:
„ Grad Tuzla u budžetu nema predviđena sredstva za isplatu roditeljskih dodataka, ali izdvaja 300.000,00 km sa pozicije “Grantovi pojedincima-jednokratne socijalne pomoći” u kojima se, između ostalog, dodjeljuju sredstva licima, čiji ukupan prihod po članu porodičnog domaćinstva mjesečno ne prelazi iznos od 20% prosječne neto plate ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine za prethodnu godinu, za plaćanje dijela troškova redovnog školovanja djeteta/djece. Također, Grad Tuzla dodjeljuje nagrade učenicima, studentima i sportistima za ostvaren natprosječan uspjeh u prethodnoj godini sa pozicije “Nagrade učenicima, studentima i sportistima za ostvaren natprosječan uspjeh” u iznosu od 50.000,00 km. Budžet Grada Tuzle za 2019. i Nacrt za 2020., kao i Pravilnik o kriterijima i postupku za ostvarivanje prava na jednokratne novčane pomoći iz budžeta Grada Tuzle i Odluku o dodjeli Nagrade učenicima, studentima i sportistima za ostvaren natprosječan uspjeh možete pogledati na zvaničnoj internet stranici Grada Tuzle„. Načelnik Odeljenja društvenih delatnosti Grada Mostara Božo Ćorić izjavio je o ovoj temi za naš portal sledeće:
„ Dječji dodatak je u nadležnosti hercegovačko-neretvanskog kantona, odnosno resornog ministarstva za socijalnu oblast. Bilo bi dobro da se obratite Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a. S obzirom da se spominju studenti, možemo dati informaciju o stipendiranju studenata (Grad Mostar), i to:
U akademskoj 2019/2020 godini, Grad Mostar će stipendirati 241 studenta u iznosu od 343.000 km.
U poslednjih 15 godina, Grad Mostar je izdvojio 4.453.000 KM za stipendiranje studenata„. Tragom ove informacije uputili smo na ovu temu nekoliko pitanja Ministarstvu zdravstva, rada i socijalnog staranja hercegovačko-neretvanskog kantona, a u celosti prenosimo odgovore ovog ministarstva iz Federacije Bosne i Hercegovine.

Mostar foto: pixabay
Koliko iznosi roditeljski dodatak koji isplaćuje vaše ministarstvo za
obitelji na teritoriji hercegovačko-neretvanske županije-kantona?
Sukladno zakonu o zaštiti obitelji s djecom („Narodne novine HNŽ, broj:
7/17 i 7/19) osnovica za utvrđivanje visine naknade umjesto plaće
ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla radi trudnoće, poroda
i njege djeteta je prosječna plaća žene- majke ostvarena u razdoblju od
6 mjeseci prije početka korištenja porodiljnog odsustva, a Vlada HNŽ-K
posebnom odlukom utvrđuje postotak naknade umjesto plaće od ostvarene
plaće u navedenom razdoblju. Naknada umjesto plaće ne može biti veća od
visine prosječne u Federaciji BiH u prethodnoj godini.
Ukoliko žena-majka u razdoblju od 6 mjeseci, prije početka korištenja
porodiljnog odsustva, nije primala plaću iz opravdanih razloga
(nelikvidnost firme i sl.), odnosno nije zasnovala radni odnos najmanje
6 mjeseci prije poroda, naknadu umjesto plaće utvrđuje Vlada posebnom
odlukom. Napominjemo da je Zakonom ostavljena mogućnost poslodavcu da može
ženi-majci isplatiti razliku između iznosa utvrđene naknade i plaće koju
je ostvarila prije stupanja na porodiljno odsustvo. Sukladno propisima o radu naknada umjesto plaće isplaćuje se 12 mjeseci. Navedenim zakonom ženi-majci koja nije u radnom odnosu, a radi porođaja i njege djeteta, priznato je pravo na novčanu potporu u trajanju od 6 mjeseci od rođenja djeteta, pod uvjetom da ukupan prihod po članu
kućanstva ne prelazi iznos od 15% prosječne plaće u Federaciji, a visinu
potpore utvrđuje Vlada posebnom odlukom.
Koliko je u tekućoj i prethodnoj godini isplaćeno roditeljskih dodataka?
Naknada umjesto plaće ženi-majci u radnom odnosu dok odsustvuje s posla
radi trudnoće, poroda i njege djeteta u 2018. godini isplaćeno je 648, a
u 2019. godini 740.
Novčanih potpora ženi-majci koja nije u radnom odnosu u 2018. godini
isplaćeno je 396, a u 2019. godini 393.
Da li je među roditeljima, kojima je isplaćen roditeljski dodatak, bilo
lica starosti od 20 do 25 godina?
Ministarstvo ne vodi evidenciju korisnika prava iz razloga što o
navedenim pravima u prvom stupnju rješava centar, na čijem području
podnositelj zahtjeva ima prebivalište. Ministarstvo sukladno zakonu, na
temelju zahtjeva doznačava centru sredstva koja se isplaćuju korisnicima
prava.
Prava i mogućnosti studenata roditelja u Republici Hrvatskoj
Podaci o statusu studenata roditelja u Hrvatskoj, koja je zajedno sa Slovenijom članica EU kao bivša jugoslovenska država, a koji su našem portalu poslati zahvaljujući Gradu Zagrebu, Gradu Rijeci, Gradu Supetaru, Gradu Slavonskom Brodu i Gradu Osijeku na nivou lokalnih samouprava, Državnom zavodu za statistiku i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje na nivou državne uprave i Udruženju studenata filozofije „Furija„ iz Rijeke i Sveučilišta u Zagrebu na nivou hrvatskih visokoobrazovanih subjekata pokazuju sledeće stanje u društvu. Toni Sanader iz uprave Grada Supetara, koji se nalazi na ostrvu Brač u Hrvatskoj, kazao je za naš portal da Grad Supetar iz lokalnog budžeta isplaćuje dečji dodatak za novorođeno dete svim roditeljima koji imaju prebivalište u Supetaru, da se za prvo dete isplaćuje 5000 kn, za drugo dete 7000 kn, za treće i četvrto dete 9000 kn, a za peto i svako iduće dete u porodici 15000 kn i da je u toku 2019. godine isplaćeno 215.000 kn u te namere i da je među roditeljima bilo lica starosti od 20 do 30 godina, među kojima ima i studenata roditelja. Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel u saopštenju poslatom našem portalu o finansijskoj pomoći za studente roditelje sa prebivalištem u Rijeci kaže sledeće:
„Roditeljima novorođenčadi Grad Rijeka iz svog Proračuna jednokratno dodjeljuje novčanu potporu. Ta se pomoć dodjeljuje hrvatskim državljanima s prebivalištem na području Grada Rijeke, ali i stranim državljanima i osobama bez državljanstva sa stalnim boravkom u Rijeci. Zahtjevi za novčanu potporu podnose se do navršenih šest mjeseci života djeteta, a uz zahtjev roditelji trebaju priložiti osobenu iskaznicu jednog roditelja, OIB-e jednog roditelja i novorođenčeta i broj bankovnog tekućeg računa roditelja. Visina novčane potpore iznosi 1.500 kuna za prvorođeno dijete, 2.000 kuna za drugorođeno dijete te 3.000 kuna za trećerođeno i svako daljnje rođeno dijete. Do kraja 2019. godine u te će svrhe roditeljima biti isplaćeno ukupno 1,5 milijuna kuna. Prema podacima Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, u prvom polugodištu ove kalendarske godine, u evidenciji je zabilježeno ukupno 95 podnositelja zahtjeva u dobi od 20 do 30 godina, što čini oko 24 odsto svih podnositelja zahtjeva za ovom vrstom potpore. Dodatno, Grad Rijeka socijalno ugroženim kućanstvima dodjeljuje i jednokratni poklon-bon za opremu za novorođenčad u iznosu od 2.000 kn„-stoji u saopštenju poslatom našem portalu. Mila Jelavić iz uprave Grada Zagreba o finansijskoj pomoći studentima roditeljima sa teritorije glavnog grada Hrvatske kaže sledeće:
„Odlukom o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta, koju je donijela Gradska skupština Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/17; dalje u tekstu: Odluka), uređeni su uvjeti koje roditelji moraju ispunjavati kako bi ostvarili pravo na novčanu pomoć. Odluku dostavljamo u prilogu. Svaka jedinica lokalne samouprave, pa tako i Grad Zagreb, može svojim sugrađanima dodijeliti veća prava od prava koja im se dodjeljuju zakonima na teritoriji Republike Hrvatske, ali prema uvjetima koje definira sama sukladno politikama i zadanim financijskim okvirima odnosno vođena proračunskim mogućnostima. Osnovni uvjeti iz Odluke odnose se na činjenicu da oba roditelja moraju imati prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu, a sam podnositelj, koji u zajedničkom kućanstvu živi s novorođenim djetetom, mora imati prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu 5 godina neposredno i neprekinuto prije rođenja djeteta za koje podnosi zahtjev i dalje neprekidno do isplate novčane pomoći u cijelosti. Drugi roditelj mora imati prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu u trenutku podnošenja zahtjeva i dalje neprekidno do isplate u cijelosti.
Odluka o novčanoj pomoći za opremu novorođenog djeteta dostupna je svim građanima i nalazi se na internet stranici Grada Zagreba. Ne ostvaruju svi roditelji u Gradu Zagrebu pravo na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta, već samo oni koji ispunjavaju uvjete definirane Odlukom.
Sukladno odredbama Odluke, visina novčane pomoći iznosi:
– za prvo dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 1.800,00 kuna koje će se isplatiti u dva jednaka obroka, tijekom jedne godine;
– za drugo dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 3.600,00 kuna koje će se isplatiti u četiri jednaka obroka, tijekom dvije godine;
– za treće i svako daljnje dijete roditelja podnositelja zahtjeva – 54.000,00 kuna koje će se isplatiti u jednakim godišnjim obrocima, tijekom 6 kalendarskih godina. U 2019. godini, u razdoblju od 01.01. – 30.11.2019., ukupno je isplaćeno 73.166.600,00 kn.Broj korisnika koji su pravo na novčanu pomoć za opremu novorođenog djeteta ostvarili u razdoblju od 01.01. – 30.11.2019. godine, a nalaze se u rasponu 20 – 30 godina, iznosi 1013„. Viša stručna saradnica za predškolski i školski razvoj i sport u upravi Grada Slavonskog Broda Iris Janjić za naš portal kaže sledeće:
„ Grad Slavonski Brod svim roditeljima, neovisno o njihovom statusu, koji imaju prebivalište na području Grada Slavonskog Broda omogućava jednokratnu novčanu pomoć za novorođenčad. Za prvo dijete u obitelji Grad je omogućio dobivanje opreme u vrijednosti 5.000,00 kuna. Onim roditeljima koji već posjeduju dio opreme omogućava se jednokratna novčana pomoć u iznosu od 1.000,00 kuna da nadopune ono što im nedostaje. Nakon rođenja djeteta i dostavljenog Izvatka iz matice rođenih, svaki roditelj ostvaruje i pravo na jednokratnu novčanu pomoć u iznosu od 2.500,00 kuna. Za drugo dijete u obitelji jednokratna novčana pomoć iznosi 3.500,00 kuna a za treće i svako sljedeće dijete jednokratna novčana pomoć iznosi 5.000,00 kuna. Nemamo točan podatak o dobi svakog roditelja, ali činjenica je da među roditeljima koji su ostvarili neka od navedenih prava postoje roditelji između 20 i 30 godina„. Mr sci. Romano Kristić iz Upravnog odeljenja za socijalnu zaštitu, penzionere i zdravstvo Grada Osijeka za na portal govori o tome koliko se iz budžeta Grada Osijeka izdvaja finansijskih sredstava za roditelje, među kojima ima i lica u studentskom statusu:
„Za svako dijete čiji bar jedan od roditelja ima prijavljeno prebivalište na području Grada Osijeka najmanje 9 mjeseci neposredno prije rođenja djeteta i za dijete koje ima prijavljeno prvo prebivalište na području Grada Osijeka, kao i posvojiteljima koje smo izjednačili sa biološkim roditeljima obezbjeđujemo novac iz budžeta Grada Osijeka. Za svako novorođeno dijete Grad Osijek isplaćuje 2.000,00 kn što je samo jedna u nizu demografskih mjera, za djecu iz socijalno ugroženih obitelji korisnika socijalnog programa Grada Osijeka isplaćuje se 3.000,00 kn, posvojiteljima 2.000,00 kn, te Grad Osijek isplaćuje dodatak za svaki višestruki porod (dvojke, trojke…) dodatnih 2.000,00 kn. U Proračunu Grada Osijeka za navedenu svrhu planirano je 1.800.000,00 kn„-istakao je naš sagovornik. Na nivou državne uprave Hrvatske, viša stručna savetnica u Državnom zavodu za statistiku Tihana Sabolek prosledila je našem portalu sledeće podatke koji se odnose na demografsku sliku novorođenčadi, čiji su roditelji lica starosti od 20 do 30 godina, među kojima ima i studenata. Prema poslednjim podacima iz 2018. godine, od ukupno 36945 živorođene dece u Hrvatskoj, majke starosti od 20 do 24 godine rodile su 2192 beba, dok su majke starosti od 25 do 29 godina rodile 7194 beba. Iz službe za odnose sa javnošću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o finansijskoj pomoći koju su kao državni organ isplatili različitim kategorijama stanovništva, među kojima ima i studenata roditelja, saopšteno je našem portalu sledeće:
„ Što se tiče Vašeg pitanja o isplaćenoj svoti za doplatak za djecu obavještavamo Vas da je u tekućoj godini, do 6. prosinca, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje isplatio 1.235.329.266 kn za doplatak za djecu„. Na nivou akademskih subjekata u Hrvatskoj, načelnica Službe za odnose sa javnošću Sveučilišta u Zagrebu Sandra Kramar u zvaničnom odgovoru našem portalu o broju studenata roditelja sa Sveučilišta u Zagrebu, čija prava i obaveze miruju zbog roditeljskih obaveza kaže sledeće: „Nažalost nemamo uvid u informacije o razlozima upisivanja statusa mirovanja naših studenata (pogotovo u one medicinske prirode).
Nemamo ni podatak o tome tko je od studenata roditelj jer nam nije potreban, tako da vam ne možemo pomoći„. Sa druge strane predsednik Udruženja studenata filozofije „Furija„ iz Rijeke Ante Debeljuh za naš portal govori o položaju studenata roditelja u aktuelnom hrvatskom zakonu o visokom obrazovanju:
„U vezi Vašeg pitanja, po mojim saznanjima nema specificiranih beneficija pri takvim okolnostima, ali postoji institut zamrzavanja godine (koji se odnosi na sve studente sveučilišta), temeljem kojeg je studentima sveučilišta dozvoljeno obustaviti školovanje u nekom trenutku bez potrebe za plaćanjem participacijskih troškova upisnine i upisa predmeta za aktualnu godinu. Studenti su u mogućnosti godinu odmrznuti u trenutku kada su spremni nastaviti školovanje bez ikakvih posljedica„-naglašava naš sagovornik.
Prava i mogućnosti studenata roditelja u Republici Sloveniji
Što se tiče statusa studenata roditelja u Republici Sloveniji našem portalu odgovorili su Ministarstvo obrazovanja, nauke i sporta Republike Slovenije i Grad Ljubljana. Iz Sektora za visoko obrazovanje Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta Republike Slovenije u izjavi za naš portal odgovoreno je na pitanje o statusu studenata roditelja u aktuelnom slovenačkom zakonu o visokom obrazovanju:
„Slovenačko visoko obrazovanje prema članu 70 u četvrtom paragrafu kaže: Studentkinje majke koje rode tokom studija i studenti koji postanu očevi tokom njihovih studija imaće pravo da produže svoj studentski status do djetetove prve godine života„-saopšteno je našem portalu iz resora obrazovanja Vlade Republike Slovenije. Službenica za odnose sa javnošću iz uprave Grada Ljubljane Alja Bebar o finansijskoj pomoći koju dobijaju studenti roditelji sa prebivalištem u Ljubljani iz budžeta Grada Ljubljane za naš portal kaže sledeće:
„Grad Ljubljana omogućava finansijsku pomoć od 380 evra za rođenje deteta iz socijalno ugrožene porodice. Građani kojima je namenjena finansijska pomoć su ili bez sopstvenih primanja ili su njihova primanja minimalna oko 30 odsto ispod zakonski određenih benefita socijalne sigurnosti. U ovom slučaju, količina pomoći može biti veća, ako je bila namenjena za svakoga bez obzira na socijalni status. Istovremeno, oni koji su u mogućnosti da dostignu do 30 odsto iznosa od minimalnih primanja mogu ostvariti od nas finansijsku pomoć i mi takođe pomažemo roditeljima kojima treba, ali ostaju bez drugih socijalnih benefita. Prošle godine smo opredelili preko 100.000 evra za roditelje 264 dece. U 2011. godini otvorili smo prvi vrtić u Sloveniji, koji pruža usluge porodicama studenata roditelja. Njihove prostorije su locirane direktno u studentskom naselju, omogućavajući mladim roditeljima da se u potpunosti posvete svom akademskom i porodičnom životu. U Ljubljani se puno pažnje posvećuje najmlađima. Ove godine izdvojili smo 113 miliona evra u obrazovne svrhe, omogućivši 92 odsto učešća u vrtićima što je dobar nacionalni prosek„-saopšteno je našem portalu iz uprave Grada Ljubljane.
Prava i mogućnosti studenata roditelja u EU
Kada govorimo o pravima i mogućnostima studenata, koji su tokom studiranja postali roditelji, važno je naglasiti da se u okviru resora obrazovanja u vladama država članica Evropske unije, poput Savezne Republike Austrije, rade socijalna istraživanja o socijalnoj inkluziji studenata, a u tim istraživanjima jedno poglavlje zauzimaju studenti roditelji. Prema poslednjim podacima o broju dece koju su rodile studentkinje majke starosti od 20 do 30 godina u zemljama članicama Evropske unije, a koji datiraju iz 2017. godine i koje je našem portalu poslala Ana Maria Marola iz Službe za medije Zavoda za statistiku Evropske unije „Eurostat-a„, možemo analizirati sledeće:

Evropska komisija foto: pixabay
U Belgiji kao jednoj od najrazvijenijih zemalja Evrope i središtu Evropske unije nije bilo ni jedne rođene bebe u 2017. godini čije su majke lica starosti od 20 do 30 godina, a među njima i lica u studentskom statusu, kao ni u Austriji. Međutim, Savezna Republika Austrija kao članica Evropske unije i partner Srbije, koja ima status kandidata za članstvo u EU, na putu ka evropskim integracijama dala je svoj doprinos socijalnoj inkluziji studenata roditelja, a o tome svedoče dokument Eurostudent IV. 2008-2011 i dokument Bečkog instituta za visoke studije koje su našem portalu poslali službenici Saveznog ministarstva za obrazovanje, nauku i istraživanja Republike Austrije. Ovo je prevod tih dokumenata:
Eurostudent IV. 2008-2011
EU-socijalno istraživanje
Socijalni i ekonomski uslovi studentskog života u Evropi
Na evropskom nivou stoji izveštaj Eurostata o rezultatima socijalnih istraživanja svih zemalja zajedno i omogućava jedno poređenje. Taj izveštaj će biti sastavljen od strane Nemačke visoke škole za informacione sisteme. Potencijal ovih podataka za položaj evropskih visokoškolskih okvira je takođe priznat kroz Bolonjski proces. Eurostudent je bio zvanični instrument sa sakupljenim podacima za izveštaje „Bolonjski proces u visokom obrazovanju u Evropi„ u 2009. godini i „Oblast evropskog visokog obrazovanja u 2012„ u 2012. godini. Rezultati pokazuju različitu stvarnost studiranja u Evropi. Ističe se rastući heterogenitet studiranja. Ove činjenice su se za EU pokazale kao najznačajniji izazovi za visoke škole i politike visokog obrazovanja.
Austrijski doprinos
Austrija je spremno učestvovala u socijalnim istraživanjima Eurostudent II i Eurostudent III. Austrijski doprinos izveštaju Eurostudent IV je socijalno istraživanje iz 2011. godine. To istraživanje je vođeno i vrednovano od strane istraživačke grupe sa Instituta za visoke studije u Beču. Institut za visoke studije u Beču je izvanfakultetski nastavno-istraživački institut u oblastima ekonomije, finansija, politikologije i sociologije, a (Employment-Qualification-Innovation) je jedan naučni centar unutar odeljenja za sociologiju.

Beč foto: pixabay
Studije sa decom
Austrijski studenti sa detetom ili decom u evropskom poređenju čine najnižu kvotu od 8 odsto. Najvišu kvotu ima Norveška sa 26 odsto.
Istraživanje Instituta za visoke studije u Beču
Studenti sa decom
Grupa studenata sa decom obuhvata u okvirima socijalno istraživanje o tim studentima iz 2015. godine, gde većina ima jedno dete. Pritom se i broje deca studenata roditelja do 24 godine starosti od njihovih partnera, kada žive u istom domaćinstvu porodice studenata roditelja. Studenti, koji nemaju sopstvenu decu ili ne žive u domaćinstvu sa decom svojih partnera, grade zajedno sa studentima starosti od 24 godine, koji imaju stariju decu, ovu poredbenu grupu. Ovaj deo se zasniva na promišljaju da deca, onoliko dugo koliko imaju potrebu za negu i podršku u razvoju, utiču na život i studentsku situaciju studenata. Oko 9 odsto studenata ispod 25 godina većinom ima decu. U proračunu je to oko 25.000 studenata u Austriji, koji su na doktorskim studijama-stoji u dokumentu Instituta za visoke studije iz Beča. Iz pres službe Saveznog ministarstva za rad, socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača Republike Austrije o statusu studenata roditelja iz ugla ovog resora za naš portal govori Veronika Maria, službenica za odnose sa javnošću iz Kabineta savezne ministarke mag. dr Brigite Carfl:
„Za studente roditelje u oblasti Saveznog ministarstva za rad, socijalna pitanja, zdravlje i zaštitu potrošača nema specifične podrške.Poznato je da, na primer, zakon o univerzitetu pruža odgovarajuće podrške poput oslobođenja od plaćanja školarine. Ovde se ipak radi o saglasnosti i zajedničkoj saradnji između Saveznog ministarstva za finansije i Saveznog ministarstva za obrazovanje, nauku i istraživanja. U pogledu na izvanredna povlašćenja koja se tiču okvira porodične pomoći, moramo se uputiti na Odeljenje za porodicu i mlade Kabineta saveznog kancelara kako bi moguće kompetencije i specijalne podrške u oblasti prava pojedinačnih stanovnika Austrije razmotrili„-naglasila je naša sagovornica iz Vlade Savezne Republike Austrije.
Na osnovu svih podataka, koje smo sakupili iz zemlje, regiona i Evropske unije možemo zaključiti da naša zemlja daje finansijsku podršku studentima roditeljima putem roditeljskih dodataka, ali je neophodno, po uzoru na primer Austrije, uraditi socijalno istraživanje o socijalnoj inkluziji studenata sa akcentom na studente roditelje kao posebne grupe tog istraživanja, na nivou Vlade Republike Srbije, državnih i privatnih univerziteta iz svih gradova Srbije kako bi studenti roditelji naše zemlje dobili status posebne populacione grupe uz poseban zakonski okvir u Republici Srbiji.
Napomene:
1 evro ili 120 dinara= 2 konvertibilne marke
1 evro ili 120 dinara= 7,4 kuna
Potpora- pomoć
Osobna iskaznica- lična karta
Milijun- milion
Socijalna skrb- socijalna zaštita
Kućanstvo- domaćinstvo
Tko- ko
Mirovinsko osiguranje- penzijsko osiguranje
Uvjeti- uslovi
Definirati- definisati
Financijski- finansijski
Prosinac- decembar
Obitelj- porodica